POLOŽAJ
Lička Jesenica je mjesto u Lici smješteno ispod planine Mala Kapela
- Karlovačka županija, Hrvatska, na 44°59'41" sjeverne geografske
širine i 15°26'43" istočne geografske dužine.
Nadmorska visina u centru mjesta je 469 m. Većinsko stanovništvo
je srpsko-pravoslavno, a krajem 1995 godine naseljeno je 40-ak
slijedbenika sekte, "Hare Krishna".
Udaljenost Lička Jesenica - Plitvička Jezera iznosi 10 kilometara,
Lička Jesenica-Zagreb iznosi 62.1 kilometara, a Lička
Jesenica-Split 113.77 kilometara, Lička Jesenica - Senj
(Jadransko More) je svega 40-ak kilometara (zračna linija).
Klikom na kartu koju vidite sa Vaše lijeve strane možete vidjeti
gdje se nalazimo kao i veći dio Like, Korduna i malo primorja
prema Dalmaciji.
VIJESTI - AKTUALNOSTI
20 godina Ličke Jesenice COM – od pionirskih dana do danas
Originalni izgled prve web stranice Lička Jesenica COM iz 2006. godine
Lička Jesenica, 2026.
Prije dvadeset godina, davne 2006. godine, nastala je web stranica
Lička Jesenica COM.
Bila su to pionirska vremena interneta. Stranice su se izrađivale
ručno, učilo se putem pokušaja i pogrešaka, a znanje se stjecalo
samostalno, korak po korak. Bez velikih planova i bez posebnih
ambicija – osim jedne: sačuvati što više zavičajnih priča,
fotografija, sjećanja, spojiti Jeseničane rasute po svijetu i sačuvati
što se da sačuvati od slika i podataka o Ličkoj Jesenici.
Tako je protekom godina nastajala jedna mala zavičajna zbirka.
Uz web stranicu postojao je i forum, na kojem se
godinama prikupljala vrijedna zavičajna građa, fotografije,
sjećanja i razgovori ljudi rasutih na različitim stranama svijeta.
No, kao i svaka priča koja traje dovoljno dugo, i ova je imala
svoje lijepe, ali i manje lijepe trenutke.
U jednom trenutku stranica foruma je prestala djelovati. Oko nje su se
pojavile razne sumnje spletke i tumačenja o tome zašto je uopće nastala
i kome služi, a vrijedna građa koja se godinama stvarala na forumu
u jednom je trenutku, nečijom odlukom i nestala.
Bilo je to ogromno razočaranje nakon kojega je došlo i do odluke da se
od svega odustane, a na serveru je ostalo jako malo građe
dok se sve drugo razgrabilo i po FB objavljivalo
kao vlastita građa ako nije bilo vodenih žigova na slikama.
Neke stvari, međutim, jednostavno ne daju da budu
zaboravljene.
Nakon određenog vremena pojavila se želja da se ono što je
preostalo ponovno objedini, sačuva i ostavi budućim generacijama.
Ne zbog koristi, ne zbog priznanja i ne zbog bilo kakvog interesa,
nego iz istog razloga zbog kojeg je stranica i pokrenuta prije
dvadeset godina – zbog zavičaja i naroda rasutog po svijetu.
I tako je Lička Jesenica COM ponovno tu, nekima na žalost, a nekima na veselje!
Danas, u 2026. godini, obilježavamo
20 godina postojanja – od 2006. do 2026. godine.
Dvadeset godina u svijetu interneta je dugo razdoblje.
Tehnologija se promijenila gotovo do neprepoznatljivosti, ali
potreba da se sačuvaju ljudi, mjesta, događaji, istorija i
uspomene ostala je ista.
Možda je upravo to i najveća vrijednost ove stranice.
Ona nije nastala kao savršen projekt. Nastala je pameću samoukog entuzijaste
i ljubavi prema jednom malom kraju, rasla kroz godine,
doživjela prekid, ponovno se vratila – i danas još uvijek
čuva svoj mali dio zavičajne baštine.
Lička Jesenica COM – 20 godina.
• JESENICA • ZAVIČAJ • LJUDI • USPOMENE • 07.10.2026 - by Vuk -
Državna cesta D42 plan.
Lička Jesenica\* 18/04/2010. god.
Nakon prolaska regionalnog plinovoda kroz Ličku Jesenicu uskoro je
u planu i riješenje državne ceste D42 od Josipdola do Kuselja i
Plitvičkih Jezera.
Ovim planom je zahvaćeno i naše područje, a samim tim dešavaće se
velike promjene po pitanju opstanka samog mjesta sa jedne strane
i zaštite okoliša i očuvanja prirode sa druge strane. Postoji
nekoliko varijanti
za prolazak nove ceste i u svakoj varijanti je zaobiđen veći dio
Ličke Jesenice. Po svim trasama je izbjegnuta potkapela i šlos
(centar), te kao i do sada, gornje Čikare, Kneževići i Momčilovići,
ali sada i Dragići. - Vidakovići ovim planom dolaze do izražaja
jer bi baš sa vidaković brda išao vijadukt preko zaseoka Grbe i
preko polja. - Izggradnjom vijadukta preko polja, bilo bi riješeno
i pitanje Rijeke Jesenice te eventualnog još jednog mosta.
Vijadukt bi po ovoj varijanti izašao ispod Borika (negdje na
poprijeki putić za Dumenčiće) i dalje bi cesta išla starim djelom
D42 kroz Saborsko prema Kuselju uz male korekcije trase. -
Postoje još dvije varijante koje su preskupe, a u tim bi slučajevima
cesta išla čak iznad Potpolja i ispod Pištenika te tako zaobišla
cijelo polje i nastavljala ispod sivnika pa opet izlazila na
Dumenčiće i nastavljala kroz Saborsko. - Ova zadnja varijanta je
zanimljiva i zbog regionalnog vodovoda Lička Jesenica, Saborsko,
Plitvička Jezera, Rakovica, Slunj, čiji bi jedan ogranak prolazio
baš ispod sivnika prema Rakovici i Slunju te bi se ta dva projekta
mogla raditi paralelno i skoro na istoj trasi.
Koliko će ovaj projekat utjecati na Jesenicu i Jeseničane i koja će
varijanta biti prihvaćena, pokazat će vrijeme.
Dan pobjede nad smrću.
Hristos vaskrese Vaistinu vaskrese!
Lička Jesenica\* 03/04/2010. god.
Poslije Velikog petka i Velike subote dolazi Vaskrs, najsvečaniji
hrišćanski praznik.
Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je
Isus Hristos, po crkvenom učenju, vaskrsnućem pobjedio smrt i
otvorio rajska vrata.
Vaskrs je najvažniji praznik jer suština hrišćanskog učenja
označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života
nad smrću.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u
grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom osjetio se snažan
zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su
čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.
Na Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista,
a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je
Hristos vaskrsao, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu
uzrečica: "nevjerni Toma".
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa:
"Hristos vaskrese" i "Vaistinu vaskrese"
Cijela nedjelja praznika zove se Svijetla nedjelja, a tada se
pjevaju radosne crkvene pjesme.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je
da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri
uslova: poslije proljetne ravnodnevice, prve nedjelje poslije
jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Vaskrs je pokretan praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju i
može "pasti" u razmaku od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja po
starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila
po novom, gregorijanskom računanju vremena.
Ove godine Vaskrs "pada" u nedjelju, 4. aprila, i po julijanskom
i po gregorijanskom kalendaru, tako da ga zajedno slave i
pravoslavni, katolički i protestantski hrišćani.
Srpska pravoslavna crkva vreme računa po starom - julijanskom
kalendaru, a država Srbija po novom - gregorijanskom kalendaru.
Otuda i razlika u datumima.
Za Vaskrs se jaja boje crveno i drugim jarkim bojama i poklanjaju
prijateljima. Jaje ima simboličko značenje jer se iz njega rađa
život.
Za ovaj praznik sprema se kolač koji domaćin za vreme ručka lomi
zajedno sa decom.
Hristos vaskrese Vaistinu vaskrese!
Poslava Hramove slave Sveti Ilija 2009.
Lička Jesenica\* 02/08/2009. god.
Proteklog vikenda u Ličkoj Jesenici proslavljen je pravoslavni
blagdan sv. Ilija. Sveti Ilija je kod Srba u Hrvatskoj vrlo
cijenjen svetac, a na ovakve crkveno-narodne skupove koji se toga
dana održavaju, dolaze ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i svijeta,
koji su porijeklom iz tog kraja. U prisustvu velikog broja vjernika
parohije Jeseničke i njihovih gostiju u hramu Svetog Ilije u
Ličkoj Jasenici, svetu liturgiju služio je paroh ogulinski,
jerej Milan Simić. Na svetoj liturgiji u crkvi Svetog Ilije,
pored predsjednika Općinskog vijeća Općine Saborsko Ivana Matovine,
je bila prisutna i načelnica općine Đurđica Špehar, napomenuvši da
kao kršćanka voli i poštuje svoju katoličku vjeru, ali jednako
tako poštuje i pravoslavnu crkvu i njene običaje. Na kraju
liturgije jerej Milan Simić se obratio vjernicima, izrazivši
veliko zadovoljstvo zbog broja vjernika koji su bili prisutni i
punog svetog hrama.